Školska godina 2025./2026. – upisi učenika u srednju školu
Odluku koju srednju školu upisati nije lako donijeti – to je izbor koji može odrediti vašu neposrednu budućnost i utjecati na vaš profesionalni put. Zato je važno unaprijed se informirati o različitim vrstama programa, njihovim zahtjevima i uvjetima za upis te tako u skladu s vašim očekivanjima, željama i interesima donijeti odluku o odabiru srednje škole.
Postupci prijava i upisa kandidata u srednje škole --> USKORO!
U Republici Hrvatskoj postoje tri vrste srednjih škola:
1. gimnazije (opća, jezična, klasična, prirodoslovno-matematička, prirodoslovna)
2. strukovne škole
3. umjetničke škole (glazbena, plesna, likovna).
KORISNO:
- e – Usmjeravanje
- Kalkulator bodova za upis u srednju školu
- CISOK Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri
- srednja.hr
= S R E D N J A Š K O L A =
Strukovne škole
Obrazovanje u strukovnim školama traje od jedne do pet godina, a trajanje ovisi o vrsti obrazovnog programa, odnosno strukovnog kurikuluma za određeno zanimanje ili kvalifikacije. Po završetku strukovne škole moguće se uključiti na tržište rada ili, uz određene uvjete, nastaviti obrazovanje na srednjoškolskoj razini ili na visokim učilištima.
Strukovnim obrazovanjem stječu se znanja, vještine i kompetencije potrebne tržištu rada s ciljem priznavanja kvalifikacija koje također pružaju mogućnost napretka u budućem obrazovanju.
Učenici koji su završili obrazovni program u trajanju od tri, četiri ili pet godina stječu srednju razinu obrazovanja, a učenici koji su završili obrazovni program u trajanju do dvije godine stječu nižu razinu srednjeg obrazovanja.
Programi obrazovanja:
- Programi četverogodišnjeg i petogodišnjeg trajanja obrazovanja
- Programi trogodišnjeg trajanja obrazovanja
- Programi do dvogodišnjeg trajanja obrazovanja za stjecanje niže razine srednjeg obrazovanja
Gimnazije
Gimnazije su četverogodišnje općeobrazovne škole koje učenici završavaju polaganjem državne mature.
U gimnazijskim obrazovnim programima učenici stječu kompetencije (znanja i vještine) iz općeg znanja, što predstavlja kvalitetnu osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama.
Gimnazijski obrazovni program obogaćen je izbornom i fakultativnom nastavom te izvannastavnim aktivnostima koje škole nude sukladno svojim materijalnim i kadrovskim mogućnostima.
Postoji pet vrsta gimnazijskih obrazovnih programa koji se razlikuju u povećanom broju sati onih predmeta koji su karakteristični za pojedini program, a to su:
- opća gimnazija;
- jezična gimnazija;
- klasična gimnazija;
- prirodoslovno-matematička gimnazija;
- prirodoslovna gimnazija;
- strukovna gimnazija – eksperimentalni program.
U gimnazijama se, u pravilu, uče dva strana jezika te obvezno latinski jezik u I. i II. razredu.
= U Č E N I Č K I D O M O V I =
Učenički domovi su odgojno-obrazovne ustanove u djelatnosti srednjeg školstva u kojima se u sklopu odgojno-obrazovnog programa za učenike osiguravaju primjereni boravak (smještaj i prehrana) tijekom pohađanja srednjoškolskog obrazovanja.
Učenički dom nije ustanova jednaka školi.
Učenički dom ima posebnu organizaciju i tehnologiju rada koja se ostvaruje različitim programima rada – temeljnim, posebnim i interesnim (izbornim). U programiranju rada polazi se od humanističko-razvojne paradigme te individualnih potreba i interesa učenika. Programi rada rezultat su suradničkih odnosa, uzajamnog uvažavanja i podržavanja, otvorene humanističke komunikacije i poštivanja osobnosti. Odgojno-obrazovni program u učeničkom domu potpora je i pomoć učeniku i roditelju u postizanju što kvalitetnijeg ukupnog razvoja i obrazovanja učenika, odnosno mladog čovjeka.
Program realiziraju nastavnici – odgajatelji te različiti stručnjaci kao što su pedagozi, psiholozi, zdravstveni djelatnici i drugi, koje po potrebi u svoj rad s učenicima uključuje učenički dom.